Milovan Nedeljkov: Djelovanje bez straha? - Veèernji list, 1990. I. 14.
Pluralizam više ne kuca na vrata jugoslavenske politièke scene, veæ ih je širom otvorio. Kao dokaz da se nešto događa i u sjevernoj pokrajini jest inicijativa za osnivanje demokratske zajednice vojvođanskih Mađara. Svi dokumenti za to uredno su predani Pokrajinskoj konferenciji SSRN Vojvodine 18. prosinca a prvi Èovek fronte Radovan Pankov posebno je obaviješten i zamoljen za pomoæ u "papirnatoj" proceduri.
Do 11. sijeènja nikakav odgovor nije stigao a u Inicijativnom odboru za osnivanje demokratske zajednice kažu da æe se o tome najvjerovatnije raspravljati do kraja ovog mjeseca. Kažu da odgovor nisu ni oèekivali tako brzo a 25. prosinca upuæena je informacija slièna sadržaja i preds
jedniku Skupštine SR Srbije Zoranu Sokoloviæu.
Hoæe demokratske uvjete
Što u svojim programskim zadacima nudi ta zajednica, što joj je cilj, zašto to uopæe èini?
- Želimo razumijevanje, da živimo u zajednici sa Srbima, ali u demokratskim uvjetima - kaže èlan Inicijativnog odbora András Ágoston, inaèe zamjenik direktora NIŠRO "Forum". - Jer, u politièkim se metodama od listopada 1988. dosad promijenilo veoma malo. Preciznije, malo se toga promijenilo u funkcionisanju institucija politièkog sistema. Istina, za razliku iz vremena pale politièke garniture, sada o problemima narodnosti možemo govoriti otvoreno i tražiti rješenja bez ikakvih sankcija. Problem je, međutim, što sadašnja politika SR Srbije ne shvaæa dovoljno to da je model iz prijašnjeg razdoblja bio loš i da valja tražiti drukèiji i novi.
Prema programskim ciljevima, zajednica neæe biti politièka stranka, neæe se boriti za vlast, ali želi djelovati itekako u politièkom životu. Prije svega zauzimanjem stavova o politièkim pitanjima u vezi s ravnopravnošæu naroda i narodnosti, njihovu priopæavanju javnosti i onima koji odluèuju, te njihovim zastupanjem u SSRN i pred zainteresiranim građanima, osobito pred pripadnicima narodnosti.
János Boldizsár, èlan Inicijativnog odbora, kaže da sadašnji model ostvarivanja ravnopravnosti naroda i narodnosti nosi sva obilježja politike partijske države. Taj model ne daje odgovarajuæe rezultate, jer ne osigurava zaustavljanje ubrzanih procesa asimilacije među malim narodnostima, pa tako i vojvođanskim Mađarima.
- Apsolut
an broj Mađara u Vojvodini opao je od 1961. do 1971. godine pet posto a od 1971. do 1981. još deset posto - kaže Ágoston. Jedan od najvažnijih razloga za to vjerovatno je dvojezièna nastava u odjeljenjima s mađarskim nastavnim jezikom.
Previše prava - nimalo prava
U Vojvodini se èesto postavlja pitanje: èemu ovakva zajednica, kad su u svim pokrajinskim dokumentima prava narodnosti široko utvrđena, a međunacionalni odnosi dobri. Èlanovi Inicijativnog odbora slažu se s time, ali dodaju i to da je jedna od teškoæa upravo to što su prava narodnosti vrlo široko i uopæeno utvrđena. Pravni propisi, s izuzetkom pravosuđa, ne utvrđuju pravni postupak ostvarivanja tih prava kao subjektivnih prava pripadnika narodnosti. U sadašnjem politièkom sistemu pokrajine i repu
blike, opet, stupanj i naèin ostvarivanja tih prava prepušteni su subjektivnom faktoru, pre svega SK i SSRN. Zbog položaja tih organizacija u politièkom sistemu u praksi realno nema moguænosti za slobodnu i argumentiranu raspravu kada se želi suprotstaviti službeno prihvaæenim stavovima.Vršilac dužnosti glavnog i odgovornog urednika lista "Zrenjanin", Mihály Belovai ne slaže se ni sa kakvim organiziranjem na nacionalnoj osnovi i tvrdi da ni jedna manjinska grupacija ne može ostvariti svoja prava pritiskom na veæinu.
- Plašim se da umjesto boljeg razumijevanja ovo ne izazove još veæi otpor u veæinskog srpskog naroda -smatra Belovai. - Vjerujem da je glavni cilj zajednice spreèavanje asimilacije i nestanka Mađara na ovom tlu. Ali, ne samo Mađara. Siguran sam da se takvih zajednica ne treba bojati jer je i to jedan od naèina dolaska do pravog politièkog pluralizma, politièkih sloboda i višestranaèkog sistema.
U Inicijativnom odboru kažu da je tipièna ideološka floskula donedavno glasila: ne traži svoja prava kao narodnost, jer æe ti to osigurati veæinski narod. Time su se zapravo skrivali realni problemi jer, kako kaže Agošton, svaka narodnost zna šta hoæe i kako æe to uèiniti.
- Naš program jasno kaže da se politièka situacija može mijenjati a ovde æe ipak i dalje složno živjeti Srbi, Mađari, Rumunji, Slovaci i svi ostali - kaže János Vékás, urednik u Radio Novom Sadu. Bez obzira na politiku, mi živimo zajedno, priznajemo pravo srpskom narodu da ima svoju državu, ali to nipošto ne znaèi da se time negiraju prav
a nekih drugih narodnosti.
Odgovornost za peticiju
Da osnivanje te zajednice neæe biti baš lako govori i primjer sakupljanja potpisa građana za promjenu Zakona o srednjem obrazovanju i odgoju. Rijeè je o predlogu da se unaprijed odredi koje su to srednje škole u kojima æe se nastava odvijati na jezicima narodnosti kako bi se uklonile dosadašnje nepreciznosti. Od 13. do 20. prosinca prikupljeno je 17.120 potpisa a od toga gotovo dvije stotine pripadnika drugih narodnosti. Iako je akcija protekla bez ijednog
incidenta, kako izvještava Magyar Szó sa sednice Predsjedništva OK SK Baèka Topola, u svim OO SK te opæine ispitat æe se odgovornost onih koji su peticiju potpisali. Razlog, kako nam je rekao János Vékás, jest to što je rijeè o "provokaciji", jer se u peticiji govori o asimilaciji Mađara...Valja na kraju reèi da ima (vjerovatno opravdanih) sumnji u svako politièko organiziranje na nacionalnoj osnovi. U Inicijativnom odboru, međutim, kažu da je zajednica otvorena za pripadnike svih naroda i narodnosti a to potvrđuju izjavama nekih uglednih ljudi iz Novog Sada koji su izrazili želju da pristupe zajednici iako nisu pripadnici mađarske narodnosti.
Iako su nam rekli koji su to ljudi, zamolili su nas da njihova imena ne objavljujemo bar dok se zajednica i službeno ne osnuje. A da ima razlièitih (vjerovatno neopravdanih) razmišljanja govore i izjave nekih viđenijih Mađara koji također ne žele da im se objavljuju imena. Oni se, naime, slažu s inicijativom za osnivanjem zajednice ali ne vjeruju u demokratski ishod c
ijelog pothvata a kako rekoše, "imamo i djecu".
